moj grad me ne napušta,
uvijek je sa mnom.
u tišini sjećanja,
u tišini šetnji do vrtića, parkića, posla...
po ulicama
i dobrodošlim stranputicama.
prolaženje ispod drveta
samo da osjetim lišće
i zgrade koje ne poznam,
a znamo se u dušu
i pločnik koji pleše,
svaka pločica
jedan osmijeh...
Vinka
Nema komentara:
Objavi komentar